Skoro svaka evropska metropola ima neku zanimljivu građevinu po kojoj je prepoznatljiva širom sveta. Pariz ima Ajfelov toranj, London Big bena, Rim Koloseum, a evo koje su to najneobičnije građevine od kojih je meni zastao dah. Uživajte i pribeležite!Ah, taj Gaudi !
Sagrade familia (Sveta porodica) neka bude prva na listi. Ovo remek-delo najpoznatijeg arhitekte Antonija Gaudija zaista pleni svojim autentičnim i ekstravagantnim izgledom. Kada se nađete ispred ove veličanstvene crkve, ne možete da verujete da je ljudski um osmislio tako nešto i shvatite koliko ste mali i nebitni, a sa druge strane posebni, jer imate čast da stojite pred takvom lepotom. Na njegovu nesreću, Gaudi je svoj dragulj ostavio nezavršen, jer ga je 1926. godine udario tramvaj. Što se tiče Sagrade, unutra nećete naći prave linije, već je sve nekako krivo i asimetrično, kako bi asociralo na nepredvidivu narav prirode, kojom je Gaudi bio opčinjen. Unutrašnji stubovi koji podržavaju crkvu su zamišljeni kao stabla drveća koja se pri vrhu granaju u različitim pravcima. Zamišljeno je da završna verzija crkve ima 18 tornjeva. Po 12 za svakog od apostola, 4 za svakog od jevanđelista, jedan posvećen Devici Mariji i najvši posvećen Isusu Hristu. Kada sam pre mnogo godina posetila Barselonu, nisam imala prilike da uživam u potpunosti u unutrašnjosti crkve. To ostavljam za drugi put, što i vama preporučujem. Samo, unapred rezervišite karte putem oficijalnog sajta, kako bi izbegli kilometarske redove.
Dalijev muzej u Figuerasu je jedan od najneobičnijih muzeja koje sam ikad posetila. Neobična građevina kako spolja, tako i unutra, stvara utisak da ste zakoračili u samu podsvest ovog genijalnog umetnika. U muzeju dobijete mapu, ali se svakako osećate haotično i unezvereno u najmanju ruku. Svaka prostorija je iznenađenje za sebe i nema kraja dalijevskoj mašti i bizarnosti. Činjenica da je on i sahranjen unutar muzeja dodatno doprinosi toj pomalo morbidnoj, ali zanimljivoj atmosferi. Oslobodite misli, prepustite se hodnicima dalijevskog nadrealizma i izaći ćete iz muzeja preporođeni. Alkohol i droga su suvišni u ovom hramu okultizma i misterije. Obožavam Dalija i njegovu prepoznatljivost a ovaj muzej MORATE doživeti.
Kuća sa himerama je kijevski primer neobične arhitekture i dok bi druge ljude možda uplašila, mene je fascinirala. Kako to obično biva, i za ovo neobično zdanje se vezuju neke legende koje uvlače strah u kosti. Kuća je delo kijevskog arhitekte Vladislava Gorodeckog i krase je brojne figure raznih životinjskih vrsta od žaba, guštera, krokodila preko antilopa, slonova itd. Legenda kaže, da se arhitektina ćerka nakon neuzvraćene ljubavi, utopila u Dnjepru i da je Vladislav tada izgubio razum i rešio da sagradi ovu kuću. Sve te životinjske figure i ogromne ribe koje simbolišu one iz Dnjepra, su produkt umetnikovog ludila. Himera je inače reč grčkog porekla i označava mitološko biće koje je spreda lav, u sredini koza a pozadi zmaj. Građenje kuće je bilo pravi izazov i arhitekte procenjuju da je u lošem stanju i da polako tone. Postojala je ideja da se kuća pretvori u rezidenciju ukrajinskog predsednika. Ako se plašite mraka, prošetajte do kuće preko dana. Samo hrabro, nećete zažaliti.
Roterdamske kocke su takođe nešto što ću dugo pamtiti. Iako sam i u Holandiji bila jako davno, neke stvari ne blede, već postajete svesni koliko su neobične i futurističke. Ovaj projekat je arhitekta zamislio kao selo unutar grada, gde su kocke drveće koje zajedno formira šumu. Ima ukupno 38 malih kocki i dve tzv. super kocke. Ludi Holanđani su se dosetili da veći deo kocki pretvore u hostel jednog poznatog holandskog lanca. Jedan od vlasnika se čak dosetio da jednu kocku opremi kao najnormalniju kuću i učini je dostupnom turistima. Zbog velike pažnje koju ove kocke izazivaju, veliki broj turista dođe da doživi to iskustvo boravka u kući pod uglom od 54,7 stepeni. Sećam se da sam tokom obilaska imala jako čudan osećaj u glavi, jer prozori nemaju pravi ugao, pa kao da ste u kući koja je potpuno u vazduhu. Zbog ovog neobičnog oblika, nije preporučljivo živeti u ovim kućama, a ni boraviti dugo.
Kunsthaus (Kuća umetnosti) u Gracu, je posle Dalijevog, drugi najneobičniji muzej koji sam ikad posetila. Grac je gradić kojim dominiraju zgrade i crkve tradicionalnog stila a ovaj muzej doslovno izgleda kao neko vanzemaljsko biće, koje se nastanilo u samom centru Graca. Ovaj multifunkcionalni prostor je pogodan za izložbe, prezentacije, poslovne događaje i ima restoran na vrhu, sa nestvarnim pogledom. Kunsthaus je delo dvojice britanskih arhitekti a lokalci su ga zbog spoljašnjeg izgleda prozvali ”prijateljski vanzemaljac”. Ja nisam neki ljubitelj moderne umetnosti, tako da mi se unutrašnjost i nije nešto dopala jer je zamišljena kao velika crna kutija sa trikovima za posetioce. Ko voli, neka izvoli. Vredi slikati spolja, u svakom slučaju !
Tančící dům na češkom ili Fred i Džindžer, je neobična zgrada, pored koje smo samo prošli autobusom, ali je pamtim. Smeštena duž Vltave, svojim neobičnim oblikom i nepravilnim izgledom podseća na čuveni plesni par Džindžer i Fred. Ona isto odskače po svojoj staklenoj fasadi od ostalih praških građevina i ne možete da je ne primetite. Na vrhu zgrade se nalazi luksuzni restoran, sa najlepšim pogledom. Tako net kaže, nisam bila da se uverim. Tvorci ove moderne zgrade su iz Češke i Amerike a sagradili su je krajem 20.veka.
Hundertwasser zgrada u Beču je isto znamenitost kojoj se rado vraćam kadgod me put navede u Beč. Ovo je stambena zgrada koju je dizajnirao austrijski multitalentovani umetnik Friedensreich Hundertwasser. Zgradu su sagradile arhitekte Joseph Krawina i Peter Pelikan, u periodu između 1983. i 1986. godine. Zgradu karakterišu neravni podovi, krov prekriven zemljom i travom i veliko drveće koje raste unutar zgrade. Grane drveća se probijaju kroz prozore. Unutar kuće sa nalaze 52 stana, 4 kancelarije, 16 privatnih terasa i 3 javne terase i čak 250 stabala drveća. Ja posebno volim ovu zgradu zbog svih tih boja a i neobičnog wc-a koji je turistička atrakcija a nalazi se preko puta zgrade u delu sa suvenirima. Na kraju, jedna zanimljiva priča. Hundertwasser je dizajn zgrade uradio bez novčane nadoknade, smatrajući da je sprečio da nešto neugledno izraste na tom mestu, što smatra neprocenjivim gestom. Taj gest svedoči o njegovim posebnim pogledima na svet i umetnost. Zgrada je uvrštena u austrijsko kulturno nasleđe.
Da li vi primećujete neobična zdanja na putovanjima i koja? Koja ste imali prilike da vidite uživo od navedenih? Šta mislite zašto su neke znamenitosti toliko posećene, a za neke druge se i ne zna? Koji kriterijumi neku građevinu određuju simbolom grada? Čekam vaše odgovore, dok se pakujem za sledeći post.
Kad svi cute, ‘ajde ja da probijem led !
BRAVO za post, Kofernjaco !!!
Sad si me podstakla na razmisljanje, a da ne bude opste poznato mesto…kad vec pominjes Grac, mene je odusevilo i vestacko ostrvo na Muri svo u metalu i staklu, koje nocu menja boje (Murinsel).
Evo ga :
http://www.graztourismus.at/de/sehen-und-erleben/sightseeing/sehenswuerdigkeiten/murinsel_sh-1223
Sve pohvale…samo nastavi :))
Свиђа ми сеLiked by 1 person
Da pomenem i nesto nase …i od Rajhlove palate u Subotici, koja mene podseca na Gaudija, zastane dah !
http://www.marinowski.com/blog/index.php?showimage=168
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Draga, pokusavam da nadjem pricu o Gracu, nasla sam samo ovaj pasus. Da li imas jos nesto sto si pisala o njemu, putujem sledece nedelje na jedan dan, pa skupljam materijal 🙂 Pozdrav!
Свиђа ми сеСвиђа ми се
Nažalost, o Gracu nisam neku detaljniju reportažu napisala iako ga preporučujem. Imam samo post „Na kafi kod Švarcija“, koji opisuje posetu rodne kuće Švarcenegera nadomak Graca. Možeš ga pronaći u delu Zanimljivosti mislim. Pozdrav
Свиђа ми сеСвиђа ми се